Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju
 

26.04.2018.
Temperatura mora u 13:00h

Herceg Novi: 20Bar: 20Petrovac: 19Budva: 19Ulcinj: 19

Interactive

Kontakt Forum
Tenderi i javne nabavke

AMS

Automatske
meteoroloske stanice AMS
 
14. Mar 2018.
Svjetski dan voda 2018

Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda (22. mart) – Priroda za vodu – istražuje kako možemo iskoristiti prirodu za prevazilaženje izazova 21-og vijeka, koji se odnose na vodu.
Uništavanje životne sredine, zajedno sa klimatskim promjenama, pokreću krize širom svijeta, koje se odnose na vode. Poplave, suše i zagađenje vode pogoršavaju situaciju degradirajući vegetaciju, zemljište, rijeke i jezera.
Kada ne vodimo brigu o našim ekosistemima, otežavamo procese kruženja vode potrebne za opstanak i napredovanje.
Rješenja iz prirode imaju potencijal da odgonetnu mnoge izazove u oblasti voda. Moramo uraditi daleko više u oblasti “zelene” infrastrukture i uskladiti je sa “sivom” infrastrukturom, tamo gdje je to moguće. Pošumljavanje, definisanje plavnih zona i obnova močvara će dovesti do rebalansa vodenog ciklusa i poboljšati ljudsko zdravlje i životne uslove.

Dio iz brošure World Water Day 2018 UN

Odgovor je u prirodi

Kako možemo smanjiti poplave, suše i zagađenje vode? Koristeći rješenja koja već postoje u prirodi.

Svjetski dan voda se proslavlja svake godine, 22. marta, sa fokusom na važnost vode. Ovogodišnja tema “Priroda za vodu”, istražuje na prirodi bazirana rješenja (nature based solutions – NBS) za izazove sa kojima se srijećemo u XXI vijeku, kada su u pitanju vode.

Naziv kampanje je “Odgovor je u prirodi” i podiže svijest javnosti na NBS. Pošumljavenje, definisanje riječnih plavnih zona i obnova močvara predstavljaju održiv i isplativ način rebalansa vodenog ciklusa, ublažavaju uticaje klimatskih promjena i poboljšavaju ljudsko zdravlje i životne uslove.

Upotrebom rješenja koja se nalaze u prirodi, pomažemo u zaštiti životne sredine i smanjenju zagađenja – što predstavlja ključne ciljeve Cilja 6 Održivog razvoja, koji je posvećen obezbjeđivanju i održivom upravljanju vodom i sanitacijom za sve ljude do 2030.godine.

Potreba za vodom:

• 2.1 milijardi ljudi nema obezbijeđen pristup pijaćoj vodi.
• Do 2050. godine, svjetska populacija će porasti za oko dvije milijarde ljudi, a globalna potražnja za vodom mogla bi biti i do 30% veća nego danas.
• U poljoprivredi se trenutno koristi 70% globalne vode, uglavnom za navodnjavanje – ovaj broj se povećava u područjima gdje potrebe za vodom prevazilaze raspoložive količine tokom određenog perioda u godini i gustinom naseljenosti. Industrija uzima 20% od ukupnog broja, gdje dominira energetika i proizvodnja. Preostalih 10% koriste domaćinstva - udio koji se koristi za vodu za piće je mnogo manji od 1%.

Dostupnost vode:

• Danas, oko 1.9 milijardi ljudi živi u područjima koji oskudijevaju vodom. Do 2050. godine ovaj broj bi mogao porasti na oko 3 milijarde.
Kvalitet vode:
• Procijenjeno je da 1.8 milijardi ljudi koristi neobezbijeđene (u smislu zona sanitarne zaštite) izvore vode za piće, bez zaštite od zagađenja od fekalija.
• Globalno, preko 80% otpadnih voda koje generiše ljudsko društvo vraća se u životnu sredinu bez prethodnog tretiranja ili prečišćavanja.
Klima i okolina:
• Procjenjuje se da će broj ljudi izloženih riziku od poplava porasti sa 1.2 milijardi, koliko broji danas, na oko 1.6 milijardi u 2050. godini - skoro 20% svjetske populacije.
• Danas je oko 1.8 milijardi ljudi pogođeno degradacijom zemljišta i dezertifikacijom. Najmanje 65% pošumljenog zemljišta je u degradiranom stanju.
• Procjenjuje se da je 64-71% prirodnih močvara nestalo od 1900. godine kao rezultat ljudske aktivnosti.
• Erozija tla poljoprivrednih površina odnosi 25 do 40 milijardi tona površinskog sloja zemljišta svake godine, značajno smanjujući prinose usjeva i sposobnost zemljišta da reguliše vodu, ugljenik i hranljive materije. Oticanje, koje sadrži velike količine azota i fosfora, takođe je glavni doprinos zagađenju vode.

Šta su rješenja iz prirode (NBS)?

Obnavljanje šuma, travnjaka i prirodnih močvara, definisanje plavnih zona, uspostavljanje biljnih barijera uz vodne tokove - to su sve primjeri NBS-a koji pomažu kod uspostavljana raspoloživosti i kvaliteta vode. Većina NBS-a, uključujući i ona u urbanim područjima, suštinski podrazumijevaju upravljanje vegetacijom, zemljištem i / ili močvarama, uključujući rijeke i jezera. NBS nije opšti lijek za rješavanje kritičnih izazova u vezi sa vodom sa kojima se suočavamo kako globalno stanovništvo raste, ali može pružiti inovativne i isplative opcije za poboljšavanje nedovoljne ili zastarjele vodne infrastrukture. Na primjer:
• Dostupnost i snabdijevanje vodom: skladištenje vode putem prirodnih močvara, vlažnosti zemljišta i / ili podzemnih voda može biti održivije i ekonomičnije od “sive infrastructure”, kao što su brane.
• Kvalitet vode: Zagađenje nastalo iz poljoprivrede može se drastično smanjiti NBS-om, kao što je konzervacija zemljišta kako bi se zaštitila od erozije ili obalni nasipi i zone zemljišta duž vodenih tokova sa zasađenim drvećem i grmovima.
• Upravljanje rizikom: efekti klimatskih promjena, kao što su česte ekstremne poplave, mogu se ublažiti nizom NBS-a, kao što su obalni nasipi ili definisanje plavnih zona. Primjena određenih NBS-a stvara ono što je poznato kao "zelena infrastruktura": prirodni ili polu-prirodni sistemi koji nam daju ekvivalentne ili slične koristi kao konvencionalna tj. “siva infrastruktura” koju je osmislio čovjek. NBS često proizvode pogodnosti izvan domašaja vode. Na primjer, izgrađena močvara koja se koristi za prečišćavanje otpadnih voda može obezbijediti biomasu za proizvodnju energije, poboljšati biodiverzitet i stvoriti rekreativni prostor i slične upotrebe.


Više informacija na: WWD 2018

Category:Aktuelnosti